Akne su jedan od najčešćih globalnih dermatoloških stanja. Procijenjeno je da se javljaju kod 9,4% svjetske populacije, najviše među adolescentima i mladima, sa sve manjom pojavom iznad 30. godine života.
Među raznim faktorima koji sudjeluju u patogenezi, jedan od okolišnih faktora je svakako – prehrana.
Zanimljivo je da neki narodi svijeta nikada nisu imali akne, a među njima su otočani s Kitave, iz Papua Nove Gvineje, koji još uvijek žive kao lovci sakupljači i nije im dostupna moderna, zapadnjačka hrana. Manja pojavnost akni kod tog naroda može se pripisati većem unosu protuupalnih omega-3 masnih kiselina i manjem unosu mlijeka i mliječnih proizvoda u usporedbi s modernom, zapadnjačkom prehranom.
Uzroci nastanka akni
Smatra se da su kod nastanka akni ključna 4 faktora:
1. Povećana proizvodnja sebuma (produkt lojnih žlijezda)
2. Pretjerano razmnožavanje bakterije Cutibacterium acnes
3. Hiperkeratinizacija folikula dlake
4. Upalni mehanizmi
Povećana proizvodnja sebuma događa se zbog povećane aktivnosti androgenih hormona i IGF-1 (Insulin-like growth factor-1).
IGF-1 je hormon sličan inzulinu koji se stvara u jetri pod utjecajem hormona rasta. Ima važnu ulogu u rastu i razvoju organizma u ranoj dobi. Njegove visoke razine u odrasloj dobi mogu pridonijeti hormonskoj neravnoteži, inzulinskoj rezistenciji i metaboličkom sindromu.
Razinu IGF-1 u normalnim uvjetima povećava unos proteina, tjelesna aktivnost, te hormoni poput testosterona, ali i prehrana bogata ugljikohidratima (inzulin potiče lučenje IGF-1).
IGF-1 također povećava razinu androgena, koji pak povećava endogene razine IGF-1 stvarajući začarani krug koji vodi povećanoj proizvodnji sebuma.
Hiperinzulinemija također povećava razine cirkulirajućeg IGF-1.
Prehrana i akne
Istraživanjima su procijenjeni određeni faktori iz prehrane koji mogu utjecati na nastanak akni.
Glikemijski indeks i glikemijsko opterećenje
Glikemijski indeks (GI) je vrijednost koja govori koliko određena namirnica, koja sadrži ugljikohidrate, povisuje razinu glukoze u krvi u usporedbi s čistom glukozom.
Što znači ta vrijednost? Ako je GI kuhanog krumpira 82, to znači da količina kuhanog krumpira koja sadrži 50 g ugljikohidrata (oko 250 g kuhanog krumpira), u usporedbi s 50 g čiste glukoze stvara glikemijski odgovor u iznosu od 82 % glikemijskog odgovora glukoze.
Glikemijsko opterećenje (Glycemic load - GL) uzima u obzir količinu probavljivih ugljikohidrata u onoj količini hrane koja se konzumira ili u količini hrane koja obično predstavlja jedno serviranje.
GL = (GI x količina probavljivih UH unutar 1 serviranja)/100
Detalje o GI i GL te praktične primjere GL potraži ovdje.
Pokazalo se da GI i GL utječu na nastanak akni na način da reduciraju razinu slobodnih androgena i povećavaju razinu proteina koji veže i inaktivira IGF-1 i čime se njegova razina smanjuje.
Načini prehrane sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanom konzumacijom masti, kao što je i Metabolic Friendly prehrana, dovode do toga da organizam počinje koristiti ketonska tijela, radije nego glukozu, za dobivanje energije. Takvi načini prehrane pokazuju smanjenje upalnih markera i razine IGF-1.
Dvije studije kod osoba s aknama pokazale su da prehrana niskog GI smanjuje broj akni, tjelesnu masu i količinu tjelesne masti, u usporedbi s prehranom bogatom ugljikohidratima.
Čokolada
Uz pojavu akni se često spominje unos čokolade. Svakodnevna konzumacija čokolade i slatkiša snažno je povezana s nastankom akni, što su pokazala mnoga istraživanja.
Jedna od studija na više od 24 tisuće ispitanika pokazala je da je konzumacija mliječne čokolade i zaslađenih napitaka snažno povezana s pojavom akni.
Novo istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da svakodnevna konzumacija 50 g tamne čokolade od 85% kakaa tijekom 4 tjedna dovodi do nastanka akni, iako je nepoznato zbog kojeg točno sastojka čokolade.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Poznato je da konzumacija mlijeka povećava razine IGF-1. Gledajući proteinski sastav kravljeg mlijeka, 20% proteina mlijeka čini kazein, a 80% proteini sirutke (whey proteini).
Proteini sirutke su pak poznati po tome što imaju inzulinotropni učinak tj. potiču lučenje inzulina, dok kazein podiže razinu IGF-1 više nego proteini sirutke.
Poveznica između unosa mliječnih proizvoda i pojave akni uočena je kroz mnoge studije. Neke studije su tu poveznicu tumačile kroz GI mlijeka više nego kroz udio masti.
No kada se uzme u obzir GI različitih mliječnih proizvoda, puno je veća vjerojatnost da je za pojavu akni zaslužan inzulinski indeks mliječnih proizvoda. Inzulinski indeks se definira kao povećanje razine inzuline u krvi kroz 2h nakon obroka. Više o inzulinskom indeksu pročitaj ovdje.
Kravlje mlijeko ima vrlo visok inzulinski indeks, neovisno o udjelu masti. S druge strane sir ima nizak inzulinski indeks, dok sladoled ima visok inzulinski indeks zbog dodanog šećera.
Dakle, gledano kroz prizmu hiperinzulinemije, veća je povezanost konzumacije sladoleda i pojave akni nego konzumacije sira i pojave akni.
Masti
Današnja moderna prehrana sadrži prevelik omjer između omega-6 i omega-3 masnih kiselina u usporedbi s prehranom lovaca sakupljača, čija se prehrana temelji, odnosno temeljila se na ribi, mesu divljači i divljim biljkama.
Pokazalo se da protuupalne omega-3 masne kiseline smanjuju razinu IGF-1, koji je zaslužan za proizvodnju sebuma i začepljenje folikula.
Masti za koje se pokazalo da su povezane s nastankom akni jesu trans masti i zasićene masti.
Jedno od istraživanja potvrdilo je kako bi unos suplemenata omega-3 masnih kiselina i alfa linolenske kiseline mogao značajno smanjiti upalne i neupalne lezije akni. Preporuka tog istraživanja je unos omega-3 masnih kiselina i alfa linolenske masne kiseline kod osoba s aknama prvenstveno putem unosa ribe.
Probiotici
Kako je posljednjih godina crijevni mikrobiom područje od interesa za cjelokupno te metaboličko zdravlje, tako se počeo proučavati i u kontekstu nastanka akni, pogotovo s obzirom na ulogu Cutibacterium acnes u razvoju akni.
Otkriveno je da pojedinci s aknama imaju veće cirkulirajuće razine endotoksina u usporedbi s pojedincima koji nemaju akne.
Također, pokazalo se da bi primjena probiotičkog miksa koji sadrži Lactobacillus casei, Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus, zajedno s masnim kiselinama, mogla povećati razine protuupalnih masnih kiselina u krvi.
Dodatno, crijevna mirkobiora može utjecati na nastanak akni jer metaboliti koji nastaju u crijevima utječu na signalne puteve koji povratno utječu na sastav mikrobiote i time utječu na razvoj akni.
Jedna studija s 20 ispitanika ispitivala je tijekom 12 tjedana primjenu suplementa s bakterijskim sojem Lactobacillus rhamnosus kod osoba s aknama, pri čemu je došlo do značajnih poboljšanja. Iako se radilo o maloj studiji, pokazalo se da bi probiotici mogli biti korisni suplement za pacijente s aknama.
Liječenje akni intervencijama u prehrani
Dakle, postoje značajni dokazi da prehrana ima ulogu u nastanku akni. Za smanjenje akni posebno je važan adekvatan unos protuupalnih omega-3 masnih kiselina, prehrana niskog GI i GL te smanjenje unosa mliječnih proizvoda.
Ovi faktori zapravo su karakteristike Metabolic Friendly prehrane, koja može biti učinkovita i u prevenciji i liječenju ovog dermatološkog stanja.
Ako te detaljnije zanima kako prilagoditi svoju prehranu tako da služi u prevenciji i liječenju akni, prouči materijale s MF platforme dostupne u sklopu MF članstva.
Comments