Prema namirnicama na kojima se temelji Metabolic Friendly prehrana, može se zaključiti kako se ovakvim načinom prehrane unosi manje glutena u organizam.
Znači li to da je Metabolic Friendly prehrana doista oblik bezglutenske prehrane i je li ona kao takva prikladna za osobe s celijakijom ili intolerancijom na gluten?
Kada je ključno izbjegavati gluten u prehrani?
Čini se kako je danas bezglutenska prehrana postala pomodni hit, bez razumijevanja temeljnih razloga zašto to ima ili nema smisla i potencijala.
Prije svega potrebno je skrenuti pažnju na ozbiljna stanja kod kojih je nužna stroga bezglutenska prehrana, a to je prvenstveno celijakija te ostala stanja u kojima postoji osjetljivost na gluten: alergija na gluten (odnosno pšenicu) i necelijakična osjetljivost na gluten (intolerancija na gluten).
Dakle, kod celijakije je jedini lijek strogo i doživotno pridržavanje bezglutenske prehrane, što podrazumijeva izbacivanje pšenice, raži, ječma i uvjetno zobi (ako nije kontaminirana glutenom, sigurna je kod 95% osoba s celijakijom) iz prehrane.
To se odnosi i na izbacivanje svih proizvoda navedenih žitarica:
Kruh i pekarski proizvodi
Žitarice za doručak
Tjestenina
Grickalice
Deserti i slastice
Ostali prerađeni proizvodi
No kod celijakije se strogo izbjegava i gluten u tragovima što se odnosi na kontaminaciju namirnica koje prirodno ne sadrže gluten (npr. sjemenke) sa glutenom tijekom procesa prerade, pakiranja ili distribucije namirnice.
Maksimalna dopuštena količina glutena u proizvodu s oznakom "bez glutena", koja potvrđuje da je proizvod siguran za osobe s celijakijom iznosi 20 ppm (20 mg po kg proizvoda), što se često tumači kao ekvivalent jedne mrvice kruha na 1 kg riže.
Također je važno naglasiti da se kod prisutnih simptoma, a prije prelaska na bezglutensku prehranu treba isključiti postojanje celijakije i napraviti testiranje. U suprotnom, ukoliko se prakticira bezglutenska prehrana i radi test na celijakiju, mogući su lažno negativni rezultati iz razloga što se gluten niti ne unosi, stoga nema niti reakcije.
Što je s ostalim zdravstvenim stanjima?
Stanja kod kojih su dodatno uočeni potencijalni benefiti bezglutenske prehrane jesu Hashimoto tireoiditis i neki oblici sindroma iritabilnog crijeva.
Iako kod Hashimoto tireoiditisa neke osobe stvarno primjećuju poboljšanja te postoje i studije koje su pokazale pozitivan učinak, generalno nedostaje dovoljno kvalitetnih znanstvenih dokaza koji bi to potvrdili.
Ono što se može napraviti jest samostalno testirati utjecaj bezglutenske prehrane na nekoliko tjedana i pratiti kako organizam reagira, te nakon tog perioda ponovno uvesti gluten u prehranu.
Ukoliko se simptomi tijekom provođenja bezglutenske prehrane smanje, a s ponovnim uvođenjem glutena vrate, moguće je da su oni odraz utjecaja glutena i tada ima smisla eliminirati gluten iz prehrane.
Kod sindroma iritabilnog crijeva neki pojedinci mogu uočiti poboljšanje simptoma kada izbjegavaju gluten, iako dokazi nisu jednoznačni i gluten možda nije jedini krivac za njihove simptome.
Također, gluten može izazvati upalne reakcije kod osjetljivih pojedinaca. Kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva koje imaju upalne komponente u svojoj bolesti, izbjegavanje glutena može smanjiti razinu upale i poboljšati simptome.
Za sva ostala stanja ili bolesti nije znanstveno utvrđena učinkovitost bezglutenske prehrane.
Kako Metabolic Friendly prehrana može poslužiti kao oblik bezglutenske prehrane?
Prakticiranjem Metabolic Friendly prehrane izbjegava se unos namirnica bogatih ugljikohidratima kao što su žitarice i proizvodi od žitarica, koji predstavljaju glavni izvor glutena u tipičnoj prehrani.
Dakle, Metabolic Friendly prehrana može se nazvati low gluten prehranom, no da bi se ovaj način prehrane nazivao strogom bezglutenskom prehranom, potrebno je obratiti pažnju i na tragove glutena. Tek tada možemo pričati o bezglutenskoj prehrani koja je sigurna i za osobe s celijakijom ili za osobe s ostalim, ranije spomenutim stanjima.
Zašto je to tako? Male količine glutena mogu biti prisutne u raznim namirnicama, bilo da je on dodan u hranu kao dio recepture ili da je namirnica kontaminirana glutenom tijekom procesa proizvodnje, prerade, pakiranja ili distribucije.
Primjeri namirnica odnosno hrane koja može sadržavati gluten kao dio recepture jesu:
Suhomesnati proizvodi (kobasice, salame, paštete, čvarci)
Juhe i temeljci
Začinjeni orašasti plodovi ili sjemenke
Gotovi umaci
Sirevi s dodacima
Mesni proizvodi s umacima
Aromatizirani jogurti
Gotova jela i smrznuti obroci
Primjeri nekih od namirnica koje izvorno ne sadrže gluten, ali mogu biti kontaminirane glutenom:
Sjemenke i orašasti plodovi
Brašna od sjemenki i orašastih plodova (bademovo, kokosovo, laneno itd.)
Začini (mljevena paprika, kurkuma itd.)
Mahunarke
Kako ispravno organizirati bezglutensku Metabolic Friendly prehranu?
Dakle, kada govorimo o Metabolic Friendly prehrani za osobe s celijakijom, tada je potrebno voditi računa o tome da se u trgovini kupuju proizvodi s oznakom „bez glutena“ odnosno sa specifičnom oznakom prekriženog klasa žita.
Najsigurnije namirnice su cjelovite i neprerađene namirnice kao što su povrće, voće, svježa riba i meso, dok se ostale namirnice preporučuje uzimati od onih proizvođača koji u svojem proizvodnom pogonu ne koriste namirnice koje sadrže gluten, odnosno koji propisno garantiraju da su njihovi proizvodi bez glutena.
Ukoliko te zanima koji su proizvodi s tržišta 100% bez glutena, provjeri Registar bezglutenskih proizvoda Udruge Celivita.
Ukoliko provjereno nemaš celijakiju i ne trebaš paziti na tragove glutena, no želiš ili smatraš da trebaš unositi manje glutena (npr. zbog određenih probavnih smetnji ili Hashimoto tireoiditisa), tada Metabolic Friendly prehrana može biti prikladan način bezglutenske odnosno low gluten prehrane.
U tom slučaju ovakav način prehrane može pokazati svoje koristi ako je dobro organizirana i isplanirana. Ukoliko trebaš detaljne informacije i prilagođene praktične alate u vezi Metabolic Friendly prehrane, prouči Metabolic Friendly članstvo kroz koje sva potrebna znanja možeš saznati direktno od stručnjaka!
Comentários